Festival kratkopričašica - Zagorki u čast
Kratka priča je ženskog roda
Kontakt
  • kratkopricasice@gmail.com
Autorice, nastup 2.3.2011.
  • Nela Milijić
  • Renata Jambrešić Kirin
  • Irena Lukšić
  • Manuela Zlatar
  • Julijana Matanović
  • Maja Hrgović
  • Sandra Perić
  • Vesna Biga
  • Zvjezdana Jembrih
  • Mihaela Gašpar
  • Jasna Žmak
  • Tatjana Jambrišak
  • Jelena Zlatar
  • Vera Vujović
Autorice, nastup 8.3.2011.
  • Sanja Lovrenčić
  • Lana Derkač
  • Aida Bagić
  • Neva Lukić
  • Dorta Jagić
  • Sanja Pilić
  • Ksenija Kušec
  • Silvija Šesto
  • Vlatka Jurić
  • Ana Đokić
  • Darija Žilić
  • Renata Valentić
  • Lada Puljizević
Autorice, nastup 2.3.2010.
  • Bagić, Aida
  • Biga, Vesna
  • Brolih, Romana
  • Hrgović, Maja
  • Jagić, Dorta
  • Lukić, Neva
  • Milijić, Nela
  • Perić, Sandra
  • Puljizević, Lada
  • Zlatar, Manuela
  • Žilić, Darija
  • Žmak, Jasna
  • Kodrnja, Jasenka
  • Kušec, Ksenija
Autorice, nastup 8.3.2010.
  • Derkač, Lana
  • Đokić, Ana
  • Gašpar, Mihaela
  • Jambrešić Kirin, Renata
  • Jembrih, Zvjezdana
  • Jurić, Vlatka
  • Kolanović, Maša
  • Lovrenčić, Sanja
  • Lukšić, Irena
  • Lukšić, Milica
  • Valentić, Renata
  • Vujović, Vera
Brojač posjeta
55353
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Blog
nedjelja, veljača 20, 2011
 

Željko Funda rođen je 1950. u Varaždinu, gdje i živi. Diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik. Radi kao srednjoškolski profesor engleskog jezika u Prvoj gimnaziji u Varaždinu. Član je Društva hrvatskih književnika.

Jedan je od pokretača HAIKUA, prvog jugoslavenskog/ hrvatskog haiku časopisa (izlazio od 1977. do 1981.). Uvršten je u brojne zbornike i nekoliko antologija kajkavske poezije te domaće i međunarodne zbornike i antologije haiku poezije. Dobitnik je triju prvih nagrada za kajkavsku poeziju na recitalima u Mariji Bistrici, Ivancu i Varaždinu, te jedne u Svetom Ivanu Zelini. Također, dobitnik je tridesetak nagrada i priznanja za haiku poeziju, od toga većina na međunarodnim natječajima u Japanu. Tamo su mu otisnuta dva haikua na limenkama čaja kompanije Ito En. Priprema i izvodi „koanovske haiku hepeninge“ na haiku susretima u Hrvatskoj (Jesam li ja ništa? Ludbreg, 2004., Može li haiku biti kamen? Samobor, 2005., Može li haiku nešto zapaliti? Ludbreg, 2005., Može li se haiku pojesti? Ludbreg, 2006., Haiku razglednice, Ludbreg, 2009.), Može li Ludbreg biti haiku?  Ludbreg, 2010., Može li haiku letjeti? Ludbreg, 2011.)

Utemeljitelj je i sponzor Nagrade Graševina, koju sam dodjeljuje na Ludbreškim haiku susretima te inicijator Ludbreškog stupa haiku pjesnika, prijelaznog priznanja koje se dodjeljuje na istoj manifestaciji. Bio je selektor na nekoliko haiku natječaja. Piše kajološke rasprave na kajkavskom jeziku. Također piše recenzije i eseje o haiku poeziji koji su objavljeni u domaćim papirnatim te stranim elektroničkim medijima, isto kao i njegovi haikui. Bio je član žirija na nekoliko natječaja za kajkavsku i za haiku poeziju.

Objavio je 11 knjiga: VARAŽDINSKE PRIČE (novele, 1989.), SREČOVNJAČA (samizdat, kajkavska poezija, 1991.), MOCARTENJE (kajkavska poezija, 1997.),  KNJIGA SENDVIČA („haibunasti tekstovi“, 2001.), OSMIJEŠNE PRIČE (priče za djecu, 2003.), LJUDEKI (kajkavski roman, 2004.) MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA (samizdat, 2004.), ALELUJNI SMEH (samizdat, kajkavska poezija, 2006.), SONETI BOGU (100 kajkavskih soneta, 2007.), ZAR MI NISI ŽIVA VODA? (100 ljubavnih soneta, 2011.).

Za LJUDEKE je 2005. dobio Galovićevu nagradu te Nagradu Katarina Patačić za najbolju knjigu na kajkavskom a objavljenom 2004.

Preveo je sve Shakespeareove sonete na kajkavski i objavio ih 2000.

Za priču Drug Tito dobio je prvu nagradu na festivalu Pričigin, Split, 2008., a za priču Banzai puševima osvojio je osmo mjesto na istom festivalu 2009.

Primio nagradu Gervais za rukopis knjige pjesama Gdje je danas Jadranka Kosor? 2011.

Dječje kazalište u Čakovcu izvelo je 2005. adaptaciju njegove priče Miss vještica, a 2006. komediju za djecu Tetice se zaljubiše u Djeda Mraza.

Dramski program Hrvatskog radija izveo je radio drame Tri lubanje i Općenje s anđelom, adaptacije njegovih novela iz Varaždinskih priča.

Na Drugom programu Hrvatskog radija izvedene su mu dvije kajkavske komedije Merdulanje, 2007., i Poslednja komunista pasija, 2008.

 

 

 

 

 

kratkaprica @ 10:58 |Komentiraj | Komentari: 0
PRIČE, ARHIV 2010.
Index.hr
Nema zapisa.